RAZGOVORI O UMETNOSTI DUHOVNOG ČITANJA PO JUDŽINU PETERSONU

RAZGOVORI O UMETNOSTI DUHOVNOG ČITANJA PO JUDŽINU PETERSONU

Tokom vekova Biblija je postala autoritet za mnoge stvari i smatra se da je korisna i zanimljiva ili čak na pomoć u stvarima koje su nešto drugo od našeg približavanja Božijem otkrivenju.

RADI SE O BOGU

Koliko nas čitanju Svetog pisma pristupa kao čitanju Božijeg otkrivenja – živog Boga koji nam u Ocu, Sinu i Svetom duhu lično otkriva svaku situaciju u kojoj se nalazimo, koliko god godina da imamo, ili gdegod se nalazili?

Ne čitaju svi Sveto pismo na ovaj način. Tokom vekova Biblija je postala autoritet za mnoge stvari i smatra se da je korisna i zanimljiva ili čak na pomoć u stvarima koje su nešto drugo od našeg približavanja Božijem otkrivenju. Uvek je bilo ljudi, i to dobar broj njih, koji su fascinirani intelektualnim izazovima koje postavlja Sveto pismo. Ako smo radoznalog uma i volimo da premišljamo, malo šta je bolje za nas od sholastičkog, akademskog pristupa Svetom pismu. Uđite u teološku biblioteku i prošetajte se između mnogih polica pažljivo katalogiziranih knjiga koje su napisane o Svetom pismu. Skoro svaka od njih predstavlja delo nekog prvorazrednog uma koji je kopao po biblijskim stihovima u traganju za istinom i koji je došao do nekih izuzetnih rezultata vrednih objavljivanja. Jezici, istorija, kultura, ideje, geografija, poezija – i tako dalje – svega toga ima u Bibliji. Osoba može da provede čitav život u čitanju, studiranju, analiziranju, pisanju i predavanju o ovim temama – i nikad da ne iscrpe količinu građe.

Drugi, pak, Svetom pismu prilaze sa više praktičnosti: oni žele dobro da žive, i žele da njihova deca i susedi dobro žive. Oni znaju da Sveto pismo nudi najbolje savete i uputstva kako se snaći u ovom svetu. Popularno je misliti da Biblija poučava kako živeti zdravim, bogatim i mudrim životom.  Bibliju bije reputacija da ima iscrtanu stazu ličnog i društvenog ponašanja i ovi čitaoci žele da od toga imaju koristi. Ionako ljudski rod ima neku urođenu tendenciju da lako upada u nevolje a Sveto pismo može pomoći da se izvučemo iz te rupe i koračamo uzanim ali jasnim i ravnim putem.

I, naravno, uvek je bilo i uvek će biti dosta ljudi koji čitaju Sveto pismo zbog nadahnuća. Ima toliko mnogo prelepih i umirujućih delova u Bibliji. Kada smo usamljeni, ili u žalosti, ili nam treba nešto da nas izvuče iz crnih misli, ima li šta bolje od Svetog pisma? Grmljavina Isiaijinih proroštva, ritmika psalama, divne Isusove parabole, sila i energija koja izbija iz Pavlovih poučenja, ipak moramo da se potrudimo da nešto izaberemo – ima toliko toga što će nas ili uspavati ili držati budnim noću.

Koja god od nabrojanih grupa gore, činjenica je da oni koriste Sveto pismo za svoje namene ili potrebe. Svakako da je moguće prići Svetom pismu u potpunoj iskrenosti, odgovoriti na intelektualne izazove koje pruža ili na moralna pitanja koja postavlja, ili na duhovno pozbuđenje koje omogućuje, a opet ni na koji način nemati kontakt sa Bogom koji se otkriva kao ličnost i koji ima svoje planove za nas kao pojedince.

Drugačije rečeno, moguće je čitati Sveto pismo iz više različitih uglova i iz više različitih razloga i namera, a da se ne dotaknemo Boga onako kako se Bog objavio, sebe ne stavljajući pod autoritet Oca, Sina i Svetoga duha koji je živ i u svemu što mi jesmo i činimo. Nisu svi koji su zainteresovani za Sveto pismo zainteresovani i za Boga Svetoga pisma.

Ali, Sveto pismo je knjiga o Bogu. K.S. Luis u poslednjoj knjizi koju je napisao govori o dva načina čitanja – o čitanju koje služi našim namerama i o čitanju koje služi autorovim namerama. Kako pristupamo čitanju Svetog pisma, imamo li svoj program, potrebu i plan, ili se prepuštamo Trojici da nas vodi i formira?

Zato je od izuzetne važnosti da smo svesni značaja Svete Trojice kad čitamo Sveto pismo. Kad čitamo kako bismo dobili otkrivenje od Boga, koji je tako empatički ličan, kad čitamo onako kako nam je došlo Sveto pismo a ne onako kako mu mi prilazimo, onda se potčinjavamo raznim Božijim delima Boga Oca, Boga Sina i Boga Svetoga duha, i onda prihvatamo te reči na taj način da mogu da nas formiraju u sadašnjosti i za večnost, na slavu Bogu.

Ali, čovek današnjice je sebi našao novo trojstvo… zameničko trojstvo…

Comments powered by CComment

"Znanje je ljudsko neznatno i pametan čovek ne živi od onoga što zna."

Meša Selimović